{"id":104,"date":"2014-05-17T15:29:49","date_gmt":"2014-05-17T15:29:49","guid":{"rendered":"http:\/\/nephceurope.net\/nc\/?p=104"},"modified":"2014-05-17T15:30:34","modified_gmt":"2014-05-17T15:30:34","slug":"hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/hr\/","title":{"rendered":"Nefrotski sindrom"},"content":{"rendered":"

\u0160to je nefrotski sindrom?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nefrotski sindrom je definiran slijede\u0107im oznakama:<\/p>\n

–\u00a0 proteinurijom (gubitkom proteina putem bubrega)<\/p>\n

–\u00a0 hipoalbuminemijom (sni\u017eenom razinom albumina u krvi)<\/p>\n

–\u00a0 edemom (nakupljanjem teku\u0107ine u tijelu s posljedi\u010dnim naticanjem)<\/p>\n

–\u00a0 hiperlipidemijom (visokom razinom masno\u0107a u krvi)<\/p>\n

 <\/p>\n

Podloga bolesti<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a krv se filtrira u bubrezima. Bubrezi se sastoje od milijuna malih \u201efiltriraju\u0107ih jedinica\u201c (glomerula). U tim filtriraju\u0107im jedinicama otpadni produkti i voda prolaze kroz filter i otje\u010du u urin, dok tvari koje su va\u017ene za tijelo ne prolaze filter i ostaju u krvi. U nefrotskom sindromu proces filtracije je poreme\u0107en zbog propu\u0161tanja u glomerulima. To uzrokuje propu\u0161tanje proteina u urin (proteinurija). Zbog toga premalo proteina ostaje u krvi (hipoalbuminemija). Gubitak proteina vodi u retenciju soli i vode. To uzrokuje naticanje tijela (edeme). Ve\u0107a proizvodnja masno\u0107a u jetrima i njihova smanjena razgradnja rezultira pove\u0107anom razinom masno\u0107a u krvi (hiperlipidemija).<\/p>\n

 <\/p>\n

Simptomi<\/strong><\/p>\n

Osobama s nefrotskim sindromom naticat \u0107e tijelo (posebice noge, trbuh i lice). Osoba \u0107e manje mokriti i dobivati na te\u017eini.<\/p>\n

 <\/p>\n

Koliko je u\u010destao?<\/strong><\/p>\n

Nefrotski sindrom je rijedak i pojavljuje se u 1-7 slu\u010dajeva na 100 000 ljudi godi\u0161nje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Koji oblici postoje?<\/strong><\/p>\n

Postoji nekoliko razli\u010ditih tipova nefrotskog sindroma. Nefrotski sindrom mo\u017ee biti primarni <\/em>ili sekundarni.<\/em> Sekundarni nefrotski sindrom<\/em> zna\u010di da je on\u00a0 posljedica neke druge bolesti, primjerice karcinoma, HIV infekcije ili dijabetesa. Naju\u010destaliji oblici\u00a0 primarnog nefrotskog sindroma<\/em> su nefropatija minimalnih promjena i fokalna segmentalna glomeruloskleroza.\u00a0 75% djece i 20% odraslih s nefrotskim sindromom imaju nefropatiju minimalnih promjena. To zna\u010di da biopsija bubrega (uzimanje vrlo malog dijela bubre\u017enog tkiva u svrhu mikroskopskog ispitivanja) pokazuje vrlo mala odstupanja u glomerulu (bubre\u017eni filtri). Ovaj se tip nefrotskog sindroma mo\u017ee uspje\u0161no lije\u010diti lijekovima (kortikosteroidi), ali se relapsi bolesti mogu, \u010de\u0161\u0107e ili rje\u0111e\u00a0 pojaviti u oko 60% slu\u010dajeva, koji zahtijevaju ponovno lije\u010denje kortikosteroidima. Relaps mo\u017ee biti potaknut, primjerice infekcijom, cjepivom ili stresom.<\/p>\n

Drugi oblik nefrotskog sindroma nastaje zbog fokalne i segmentalne glomeruloskleroze. U tom se obliku nefrotskog sindroma formiraju mali o\u017eiljci u bubre\u017enom filtru (glomerulima). Zbog tih o\u017eiljaka glomeruli vi\u0161e ne mogu pravilno vr\u0161iti svoju funkciju. Ovaj tip nefrotskog sindroma je mnogo te\u017ei za lije\u010denje i mo\u017ee dovesti do potpunog gubitka bubre\u017ene funkcije. Ovisno o ja\u010dini i klini\u010dkom tijeku nefrotskog sindroma, bolest mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na svakodnevni \u017eivot bolesnika i njihovih obitelji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako se dijagnosticira?<\/strong><\/p>\n

-Uzorak urina: mjeri se razina proteina u urinu te se urin pregledava mikroskopski.<\/p>\n

-Sakupljanje 24-satnog urina: tijekom 24 sata skuplja se urin. Izmjeri se dnevni gubitak proteina. Kako bi se dijagnosticirao nefrotski sindrom, u dnevnom urinu mora biti vi\u0161e od 3,5 g proteina (u odraslih) ili vi\u0161e od 960 mg\/m2<\/sup> tjelesne povr\u0161ine na dan u djece.<\/p>\n

-Uzorak krvi: iz krvi se obi\u010dno mo\u017ee odrediti hipoalbuminemija i hiperlipidemija te se odre\u0111uju parametri bubre\u017ene funkcije.<\/p>\n

– Biopsija bubrega: biopsija bubrega zna\u010di uzimanje malog komada bubre\u017enog tkiva iglom. Dobiveno tkivo se analizira mikroskopom kako bi se dokazalo koji tip nefrotskog sindroma bolesnik ima (primjerice, nefropatija minimalnih promjena ili fokalna segmentalna glomeruloskleroza). Biopsija bubrega mo\u017ee biti u\u010dinjena pod lokalnom ili op\u0107om anestezijom. Biopsija bubrega uglavnom nije potrebna u djece. Djeca s nefrotskim sindromom obi\u010dno se u po\u010detku lije\u010de kortikosteroidima. U slu\u010daju da to lije\u010denje ne daje rezultate, indicirana je biopsija bubrega. U odraslih je biopsija bubrega obi\u010dno potrebna, jer oni mnogo \u010de\u0161\u0107e imaju druge tipove nefrotskog sindroma, a ne nefropatiju minimalnih promjena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Lije\u010denje<\/strong><\/p>\n

Nefrotski sindrom se obi\u010dno u po\u010detku lije\u010di kortikosteroidima. Ako bolesnik ima u\u010destale relapse bolesti, unato\u010d lije\u010denju kortikosteroidima ili je kortikosteroidno lije\u010denje nedostatno, upotrebljavaju se drugi lijekovi (ciklofosfamid, ciklosporin ili mikofenolat mofetil). U novije vrijeme ra\u0111ene su studije s levamisolom. U nekih bolesnika potrebno je provoditi kombinirano lije\u010denje. Potporno lije\u010denje nefrotskog sindroma sastoji se od borbe protiv edema ograni\u010davanjem unosa teku\u0107ine i soli te davanja diuretika. Izuzetno mo\u017ee biti potrebno intravensko davanje humanih albumina u svrhu nadomje\u0161tanja izgubljenih albumina. ACE inhibitori se daju u svrhu prevencije gubljenja proteina i za sni\u017eavanje arterijskog tlaka. Drugi antihipertenzivni lijekovi (lijekovi koji sni\u017eavaju arterijski tlak) tako\u0111er se mogu katkada upotrijebiti. Samo u malog dijela bolesnika nefrotski sindrom dovede do nepovratnog gubitka bubre\u017ene funkcije, gdje mogu biti potrebne dijaliza ili transplantacija bubrega.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nuspojave lije\u010denja<\/strong><\/p>\n

Kortikosteroidi imaju nekoliko nuspojava. Bolesnik \u010desto ima poja\u010dan apetit i porast tjelesne te\u017eine. Mast \u0107e se tako\u0111er nakupljati na trbuhu i licu. \u010cesto se javljaju i smetnje pona\u0161anja i raspolo\u017eenja. Kortikosteroidi mogu tako\u0111er imati i negativan utjecaj na rast te na razvoj osteoporoze.\u00a0 Nadalje, bolesnici koji uzimaju kortikosteroide mogu imati\u00a0 arterijsku hipertenziju i sklonost infekcijama. Nuspojave ciklofosfamida su pove\u0107ana sklonost infekciji, krvarenju, anemiji te gubljenje kose i apetita. Tako\u0111er postoji mali rizik od neplodnosti i malignih bolesti. Ciklosporin mo\u017ee izazvati arterijsku hipertenziju i prekomjeran rast dlaka. Tako\u0111er je toksi\u010dan za bubrege ukoliko se upotrebljava dugotrajno ili u velikim koncentracijama. Mikofenolat mofetil mo\u017ee prouzro\u010diti bol u trbuhu, smanjen apetit, proljev, anemiju te pove\u0107anu sklonost infekcijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to je nefrotski sindrom?   Nefrotski sindrom je definiran slijede\u0107im oznakama: –\u00a0 proteinurijom (gubitkom proteina putem bubrega) –\u00a0 hipoalbuminemijom (sni\u017eenom razinom albumina u krvi) –\u00a0 edemom (nakupljanjem teku\u0107ine u tijelu s posljedi\u010dnim naticanjem) –\u00a0 hiperlipidemijom (visokom razinom masno\u0107a u krvi)   Podloga bolesti Na\u0161a krv se filtrira u bubrezima. Bubrezi se sastoje od milijuna malih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-104","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-what-is-ns"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104"}],"collection":[{"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":106,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions\/106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nephceurope.eu\/nc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}